- Industry: Economy; Printing & publishing
- Number of terms: 15233
- Number of blossaries: 1
- Company Profile:
Kad nekoliko tvrki dominira tržištem. Često se zajedno mogu ponašati kao da su jedan monopol, na primjer stvarajući kartel. Ili se mogu neformalno uortačiti, preferirajući suptilnu kompeticiju neovisnu o cijenama za razliku od krvavog rata cijenama. Jer ono što jedna tvrtka čini ovisi od činjenja drugih tvrtki, ponašanje oligopolista teško je predvidjeti. Kad cijena predstavlja temelj kompeticije, moguće im je proizvoditi najviše i naplaćivati najmanje kao da se nalaze na savršeno konkurentnom tržištu.
Industry:Economy
Središnje banke kupuju i prodaju vrijednosne papire na otvorenom tržištu što predstavlja način kontrole kamatnih stopa ili ponude novca. Većom prodajom vrijednosnih papira mogu apsorbirati višak novca; kupujući ih pridonose porastu ponude novca. Obveznice kojima trguju središnje banke većinom su državne obveznice i blagajnički zapisi iako ponekad kupuju i prodaju komercijalne papire.
Industry:Economy
Ekonomija koja pokušava promijeniti svijet predlažući politike za povećanje ekonomskog blagostanja. Suprotnost od pozitivne ekonomije koja se ograničava na opis svijeta kakav jest, radije nego da propisuje načine za njegovo poboljšanje.
Industry:Economy
Vrijednost bilo čega jednostavno izražena u važećoj valutnoj jedinici. Kako inflacija znači da novac može izgubiti svoju vrijednost kroz vrijeme, nominalni iznosi mogu dovesti u zabludu kad se koriste za usporedbu vrijednosti u različitim periodima. Bolje je uspoređivati njihovu stvarnu vrijednost prilagođavajući nominalne iznose s obzirom na distorziju cijena zbog inflacije.
Industry:Economy
劣币驱逐良币。一种最早提出的经济法则之一，它是由托马斯·格莱欣向伊丽莎白女王一世提出并以其名字命名的法则。他观察到在发行一种新币来取代一种价值较低的旧币时，新币将被收藏并实际上会退出流通并很快会被驱逐出市场，而旧币将继续用于交易。
Industry:Economy
Iako većina ekonomista podupire slobodnu trgovinu, u 1970-ima sve veći broj njih počeo je uočavati razliku između predviđanja teorije slobodne trgovine i trgovinskih tokova u stvarnom svijetu. Njihovo rješenje ove zagonetke poznato je kao nova teorija trgovine. Jedna zagonetka je bila u tome što je trgovina najjače rasla između industrijskih zemalja sa sličnim ekonomijama i kvalitetom faktora proizvodnje. Jedna zagonetka je bila u tome što je trgovina najjače rasla između industrijskih zemalja sa sličnim ekonomijama i kvalitetom faktora proizvodnje. Kod mnogih novih industrija nije postojala komparativna prednost za bilo koju zemlju. Oblici proizvodnje i trgovine često su izgledali kao čista slučajnost.
Razmjena između dvije zemlje često se sastojala većinom od sličnih proizvoda, jedna zemlja bi prodavala aute drugoj zemlji od koje bi uvozila različite modele auta. Jedno objašnjenje, osobito povezano s Paulom Krugmanom s Massachusetts institut za tehnologiju, naslanjalo se na ideju Adam Smitha gdje se kaže kako podjela rada snižava troškove po jedinici proizvoda. Ekonomije razmjera unutar poduzeća nisu u skladu sa savršenim tržištem koji pretpostavlja tradicionalna teorija trgovine. Realnija pretpostavka je da u mnogim tržištima postoji monopolističko natjecanje. Kad se tržište s monopolističkim natjecanjem širi, to se događa u obliku kombinacije više poduzeća (veća ponuda proizvoda) i većih poduzeća, s većim ekonomijama razmjera. Slobodna trgovina proširuje tržište iznad nacionalnih granica i tako dozvoljava poduzećima da stvaraju ekonomije razmjera na korist potrošača, radnika i dioničara. Ta prednost može biti veća što su sličnije ekonomije koje sudjeluju u razmjeni. Time je moguće objasniti zašto je jednostavnije trgovinsku liberalizaciju ostvariti među sličnim zemljama. Tako, na primjer, sporazum o slobodnoj trgovini između SAD-a i Kanade prihvaćen je uz samo manje lokalne prosvjede, dok je slijedeće proširenje u kojem je uključena izrazito drugačija ekonomija Meksika prouzročilo veće kontroverze (vidi NAFTA).
Industry:Economy
Kad se vrijednost dobra promijeni za kupca zbog promijenjenog broja ljudi koji ga koriste. Na primjer, posjedovanje telefona postaje vrednije što više je ljudi povezano na telefonsku mrežu. Mrežni efekti ponekad se zovu mrežni eksternalitet, iako to implicira, često pogrešno, da su koristi od položaja unutar mreže na neki način tržišni neuspjeh. Oni daju veliku kompetitivnu prednost tvrtki koja posjeduje mrežu. Ova vodeća prednost nastaje na način da novi sudionik mora uvjeriti ljude da se uključe u mrežu koja početno ima manji broj članova, i koja im prema tome može predstavljati manju vrijednost od one mreže u kojoj su trenutno. Iz toga razloga tržištima za proizvode s mrežnim utjecajima često dominiraju samo nekoliko tvrtki ili jedan monopol. Neki ekonomisti tvrde da mnoge nedavne tehnološke inovacije, osobito Internet, imaju velike pozitivne mrežne utjecaje koji omogućavaju puno višu produktivnost i rast nego u prošlosti.
Industry:Economy
Ekonomska škola koja je oblikovala ideje klasične ekonomije o slobodnom tržištu u cjelokupni model funkcioniranja tržišta. Najpoznatiji ekonomist neoklasične škole bio je Alfred Marshall, otac marginalne analize. Neoklasična polazišta, koja većinom pretpostavljaju da tržišta streme ravnoteži, dovedena su u pitanje od Keynesa i izgubila su na popularnosti nakon Drugog svjetskog rata tjekom dekada u kojima je Keynes dominirao. Ali, zahvaljujući ekonomistima kao što je Milton Friedman, mnoge neoklasične ideje postale su otad široko prihvaćene i neosporne.
Industry:Economy
Kad državna vlast preuzme vlasništvo nad privatnim sektorom. Nacionalizacija je bila popularni dio mješavine u zemljama s miješanom ekonomijom između 1945. i 1980., nakon kojih je privatizacija tvrtki u državnom vlasništvu postala izrazito popularna. Udio javnog vlasništva u raznim zemljama uvijek se značajno razlikovao. Nacionalizacija se provodila zbog raznih razloga unutar raspona od socijalističkih ideologija do pokušaja otklanjanja primjera tržišnih neuspjeha. Rezultati nacionaliziranih tvrtki često su, iako ne uvijek, bili slabi u usporedbi sa svojom konkurencijom iz privatnog sektora. Poduzeća u državnom vlasništvom često su uživala zakonom omogućeni monopol, i manjak konkurencije značio je da su bila slobodna od zahtjeva za djelotvornošću. Političari se često miješaju u važne odluke uprave, time otežavajući uvjete za nepopularne odluke vezane uz plaću, zatvaranje tvornica i ukidanje radnih mjesta, osobito kad postoje snažni sindikati u javnom sektoru i državna vlast naklonjena sindikatima. Politički nametnuta financijska ograničenja mogu prisiliti tvrtke u javnom sektoru da smanje investicije. Iako se privatizacija nije pokazala univerzalno blagotvornom, sveukupno gledajući povećala je ekonomsku djelotvornost.
Industry:Economy
Uitgaven door nationale en lokale overheden en door de overheid gesteunde instituten. Zie fiscaal beleid, gouden regel en budget.
Industry:Economy
